Zanimljivosti

Endemičnost živog svijeta špilje

Endemičnost živog svijeta špilje vrlo je izražena. U špilji živi šest stenoendemičnih vrsta (uski endemi kvarnerskog prostora!). Tri vrste beskralješnjaka opisane su iz špilje Biserujke, čime je ona postala tipsko nalazište („locus typicus“). Godine 2009. pronađena je u Biserujki nepoznata vrsta lažištipavca roda Roncus. Zbog toga je špilja uvrštena u Nacionalnu ekološku mrežu  koja za ciljeve očuvanja ima endemične svojte i stanišne tipove – „krške špilje i jame“.

Živi svijet špilje

Babura Alpioniscus christiani, lažištipavci Neobisium insulare iRoncus sp. nov., dvojenoga Chersoiulus (Dicranotus) sphinx, kornjaši Anophthalmus maderi maderi, Bathysciotes khevenhulleri horvathi, Bryaxis crepsensis, šišmiši i drugo; sveukupno je dosad u špilji otkriveno 28 vrsta organizama.

Babura
"Alpioniscus christiani"

Lažištipavac
"Neobisium insulare"

Dvojenoga
"Chersoiulus sphinx"

Detaljni opis špilje

Morfološki Biserujku možemo podijeliti na ulazni dio koji se sastoji od kamene kućice iz koje vode betonske stube kojima se spuštamo na dubinu od 6 m ispod razine ulaza kroz malu dvoranu nazvanu Balkon i najuži, djelomice isklesani prolaz nazvan Okno. To je najuže mjesto izletničke staze kroz špilju. Dalje se betonskim stubištem ulazi u Veliku dvoranu koja se pruža u smjeru istok-zapad. Strop i stijene dvorane su bogato zasigane. Dno velike dvorane nalazi se 13 m ispod kote ulaza i ima oblik 1 m širokog žlijeba koji se na sjevernoj strani produžuje u 14 m dugi Sjeverni kanal u kojemu se nalazi i najniža točka špilje. Kraj špilje završava u pukotini iz koje se osjeća strujanje zraka. Dno kanala je pokriveno kamenim kršjem. Žlijeb na sjevernoj strani Velike dvorane prelazi u Dvoranu mostova gdje čini njezin najniži dio. Na kraju izletničke staze žlijeb Dvorane s mostovima dosiže razinu izletničke staze i prelazi u završni dio špilje koji je prozvan Cimpresna dvorana (po sigastim stupovima koji sliče okamenjenoj šumi čempresa). Ova dvorana, dugačka 20, široka 9 -1,5 i visoka 2,4 – 0,5 metara, uzdiže se gotovo do same površine, te u njoj nalazimo zemlju i korijenje biljaka, a na njenom kraju je zabilježena i najviša temperatura u špilji i slabo strujanje zraka.

Špilja Biserijka

Rurine, otok Krk, Hrvatska

Špilja Biserujka nalazi se 300 m sjever- sjeverozapadno od naselja Rudine u općini Dobrinj na otoku Krku. Špilja je uređena za posjet turista i odlikuje se bogatstvom špiljskih ukrasa – kalcitnih siga, osobito stupova i stalaktita. Po speleološkoj klasifikaciji jednostavna je špilja s jamskim ulazom i lagano nagnutim špiljskim kanalom. Sastoji se od nekoliko podzemnih prostora: Ulazni dio, Balkon, Okno, Velika dvorana, Sjeverni kanal, Dvorana s mostovima i Cimpresna dvorana.

Saznaj više o špilji!

Poučna staza

Zanimljivi detalji krajobraza

Iako je krajobraz u okolici špilje Biserujke pretežno pust i kamenit te je na prvi pogled nezanimljiv, odlikuje se nekim osobitostima zbog kojih ga je vrijedno detaljnije upoznati. Stoga su špilja Biserujka i uvala Slivanjska povezane poučnom pješačkom stazom na kojoj se o zanimljivijim detaljima krajobraza svaki posjetilac može upoznati uz pomoć pet poučnih ploča. Obilazak staze traje oko 30 minuta laganog hoda.

Saznaj više o poučnoj stazi!